Na prostoru regije Tuzlanskog kantona djeluje 15 nevladinih romskih organizacija, te svaka od njih ima ciljeve i razne aktivnosti koje se, u odredenim slucajevima preklapaju.
Nažalost mnoge organizacije nemaju svoj godišnji plan i program rada te djeluju stihijski, odnosno kada im se ukaže konkretan problem, jer unaprijed nisu imali viziju niti su anketirali svoje clanove o njihovim potrebama, tako da ni korisnici projekta nisu uvijek adekvatno informisani.
Mnoge romske organizacije u svom sastavu nemaju educirani kadar koji bi mogao voditi organizaciju jer su jedni te isti ljudi cijelo vrijeme bili i projektanti i menadžeri projekata iz razloga što je vecina osoblja romskih organizacija nepismena ili toliko pismena da mogu tek ponešto pomoci. I ako je danas, to jest, u 2006.g. veliki broj omladinaca pismenih na podrucuju TK-a za sada ih gotovo nema u romskim organizacijama.
Na prostoru regije Tuzlanskog kantona djeluje 15 nevladinih romskih organizacija, te svaka od njih ima ciljeve i razne aktivnosti koje se, u odredenim slucajevima preklapaju.
Nažalost mnoge organizacije nemaju svoj godišnji plan i program rada te djeluju stihijski, odnosno kada im se ukaže konkretan problem, jer unaprijed nisu imali viziju niti su anketirali svoje clanove o njihovim potrebama, tako da ni korisnici projekta nisu uvijek adekvatno informisani.
Mnoge romske organizacije u svom sastavu nemaju educirani kadar koji bi mogao voditi organizaciju jer su jedni te isti ljudi cijelo vrijeme bili i projektanti i menadžeri projekata iz razloga što je vecina osoblja romskih organizacija nepismena ili toliko pismena da mogu tek ponešto pomoci. I ako je danas, to jest, u 2006.g. veliki broj omladinaca pismenih na podrucuju TK-a za sada ih gotovo nema u romskim organizacijama.
Malo iz nezainteresovanosti malo što ni sami lideri organizacija nisu voljni obucavati ili educirati tu omladinu za rad u NVO sektoru. I ako djeluju i po 10 godina, mnoge organizacije do sada nisu održale niti jednu redovnu ili vandrednu skupštinu tako da jedni te isti ljudi vode romske organizacije i po tri mandata, a da njihovi clanovi ne znaju ništa o organizaciji, niti su upuceni u njihov rad. To znaci da lideri romskih organizacija uzimaju sebi za pravo da je to udružnje njihovo vlasništvo. Veliki broj lidera romskih organizacija se još uvijek ponašaju jedni prema drugima vrlo loše i pokušavaju podmetnuti nogu jedni drugima. Mnoge romske org. nemaju ni postor ni tehnicku opremnu što otežava i sam rad Centra.
Mnoge organizacije nemaju sposoban kadar za realizaciju projekata tj. ljudski kadar koji je sposoban za takvo nešto. Mlade organizacije nemaju dovoljno iskustva niti uspjeha u pronalaženju donatora, odnosno u implementaciji projekata. Želimo im pomoci da ojacaju strukturu svog udruženja. Mali je broj omladinaca u romskim udruženjima, a neophodno je pružiti mladima podršku i pomoc sa posebnim osvrtom na žensko osoblje jer je u malom broju org. ukljuceno žensko osoblje. Njemu treba pružiti šansu da svojim svježim idejama i angažovanjem pomognu i sebi i romskom nevladinom sektoru. Takoder je poznato da se mnogi Romi iz nevladinih romskih organizacija negativno odnose prema sunarodnjacima iz drugih udruženja, pa su ovaj animozitet i rivalstvo bitne prepreke zajednickoj suradnji i napretku romske zajednice.Mnoge organizacije su do 2005. djelovale prema stukturama vlasti individualno ili smaostalno bez vecih pozitivnih rezultata što je otežavalo i sam rad a i napredak romskih organizacija.
Ovaj problem se može prevazici zajednickim radom i djelovanjem.To želimo postici osnivanjem “Centra za podršku, informisanje i zajednicko djelovanje” na podrucju Tuzlanskog kantona.Romski „Centar za podršku, informisanje i zajednicko djelovanje TK” mora raditi na tome da razvija svijest kod lidera romskih udruženja da su sama romska udruženja odgovorna za opstanak romskog NVO sektora i njegovu ulogu u sveukupnom NVO sektoru u BiH.Zahtjevi samih romskih udruženja prema strukturama vlasti su do sada bili razjedinjeni i kontradiktorni i to u svim društvenim segmentima (obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita...), tako da su strukture vlasti bile demotivisane nejedinstvom romskih udruženja, kako prema njima tako i prema donatorima. Prilika da se ovakvo stanje prema strukturama vlasti promijeni jeste i ovaj Centar, koji je na više održanih sastanaka i press konferencija privukao veliku pažnju, kao relevantni faktor za rješavanje problema Roma na podrucju TK-a.Romska udruženja i Centar za podršku, informisanje i zajednicko djelovanje pozvani su da aktivno ucestvuje u realizaciji i implementaciji „Strategije BiH za rješavanje problema Roma“, donesene od Vijeca ministara BiH, i kroz predstavnicka tijela Roma.
Osim toga u dokumentu (Strategiji) se poziva romske NVO-e da se umreže, da stvaraju medusobno partnerstvo, ali i sa neromskim organizacijama, da planiraju zajednicke aktivnosti radi boljeg organizovanja i efikasnijeg djelovanja te vece koristi za same Rome. Na podrucju Tuzlanskog kantona ne postoji niti jedno radno tijelo, izuzev Opcine Tuzla, Opcinskog vijeca i Skupštine Tuzlanskog kantona, koje razmatra problematiku nacionalnih manjina, što uveliko doprinosi da je romska nacionalna manjina na marginama svih dogadanja na podrucju Tuzlanskog kantona.Izmjenom i dopunom Izbornog zakona BiH koji reguliše ucešce nacionalnih manjina u Opcinskim vijecima, predvideno je da svaka opcina uskladi statut sa pomenutim zakonom. Do sada je jedino Opcina Tuzla na podrucju Tuzlanskog kantona uskladila statut dok ostale nisu iako je zakon donešen 2004.god.
Zadaci Centra su:
Resursni Centri su, ustvari, servisi za udruženja gradana koji pružaju usluge i pomoc udruženjima, medijima, gradanima, strukturama vlasti.
U predstojecem periodu rada Centra planirane su slijedece akcije:
Pokretanje incijativa za formiranje radnih tijela za pitanje nacionalnih manjina pri Opcinskim vijecima i Kantonalnoj skupštini Tuzlanskog kantona. S obzirom da se komisije /radna tijela/ formiraju i regulišu sa Poslovnikom o radu Opcinskih vijeca i Kantonalnih skupština, lobiracemo kod politickih partija za izmjenom i dopunom Poslovnika o radu Opcinskih vijeca i Kantonalne skupštine, s tim što cemo prije toga pokrenuti gradansku inicijativu za izmjenu Poslovnika. Sva radna tijela Opcinskih vijeca finansiraju se iz opcinskih budžeta. Kao rezultat ove akcije bice da ce komisija razmatrati problematiku nacionalnih manjina i predlagace zakonodavnoj vlasti odredena rješenja, te ce znatno imati utjecaj na donošenje odredenih akata koji se ticu nacionalnih manjina.
Lobiranje kod Opcinskih vijeca za uskladivanje Statuta s Izbornim zakonom BiH koji reguliše ucešce nacionalnih manjina u Opcinskim vijecima. S obzirom da je usvojena izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji reguliše ucšce nacionalnih manjina u Opcinskim vijecima, a koji ce se primjenjivati na opcinskim izborima 2008.godine, mi cemo raditi na tome da se Statuti opcina usklade sa ovim Zakonom kako bi se nakon opcinskih izbora 2008. odredbe o nacionalnim manjinama u Izbornom zakonu BiH mogle primjeniti.
Izrada strategije za romska pitanja/problematiku 2007. - 2010.
Cilj: Cilj nam je unapredenje resursa romskih NVO-a i njihovog ucešca u razvoju civilnog društva kroz informisanje, pokretanje inicijativa, kreiranje ideja, osiguravanje dobre komunikacije i koordinacije izmedu udruženja samih, donatora, struktura vlasti, medija, a putem funkcionisanja Centra za podršku, informisanje i zajednicko djelovanje TK.